Osnovno

Različite religije, znanosti, ideologije, filozofije i duhovne filozofije samo su halje kojima ljudska duša na dugom putu do Boga pokriva ranjivu golotinju vlastitog neznanja.
Pocijepane, halje se mijenjaju, ali put ostaje...

SPOZNAJ SAMOGA SEBE

Aba Aziz Makaja

Time je zapravo sve rečeno o odnosu Komaje spram drugih duhovnih i religijskih sustava našeg čovječanstva – uvodni aforizam Abe Aziza Makaje, utemeljitelja i duhovnog oca Komaje, ocrtava kratko i precizno naš osnovni stav u tom području: njime nije izražena samo tolerancija prema onima koji drugačije misle i/ili vjeruju, nego i priznanje i potvrda srži svakog religioznog i duhovnog sustava, bez obzira kojom se tehnologijom, dogmatikom ili drugim sustavnim pravilima – u skladu s UN poveljom o ljudskim pravima – on služi. Upravo je negiranje svakog polaganja prava na apsolutnost vlastitog učenja [1] i naglašavanje zajedničkog nazivnika svih religioznih nastojanja te iz njih proizašlih učenja, kako to poučava komaja, nužan preduvjet za međureligijski dijalog «(...) kako bi se stvorio sigurni preduvjet mira i rastjerale mračne sablasti vjerskih ratova koji su prekrili krvlju mnoge epohe povijesti čovječanstva.» (Papa Ivan Pavao II [2] )

"Da bi netko mogao postati članom internacionalne Komaja zajednice nije potrebno vjerovati u Boga, pa čak niti u postojanje duhovnog svijeta ili zagrobnog života. Niti u gurua. Ono što je neophodno, već na samom početku Puta, je vjera u mogućnost ostvarenja dobra na materijalnom planu svemira (...)" piše u Komajinih sedam uvjeta. Prema tome, među članovima Komaje nalaze se pripadnici različitih vjerskih pravaca: katolici, protestanti, pravoslavci, muslimani, židovi, ateisti i drugi.

U Komaji je poznata tradicija da se kompetentni predstavnici različitih Crkava, religioznih i duhovnih udruženja pozivaju kao gosti-predavači na internacionalne Velike Ljetne škole ili na pojedinačna predavanja u nacionalnim centrima. Makaja, poglavar internacionalne Komaja zajednice, s velikim zanimanjem posjećuje duhovne učitelje i vjerske predstavnike današnjice. Međureligijski dijalog u Komaji ne ostaje samo na riječima, nego se on živi i njeguje.

Naposljetku, ovdje treba spomenuti i Makajinu viziju i projekt – osnivanje duhovnog pandana Ujedinjenim narodima: «Ujedinjene religije», skup svih etabliranih i neetabliranih Crkvi, vjerskih i duhovnih udruženja svijeta koja se pridržavaju Povelje o ljudskim pravima UN-a. Koncipirana kao zbor međureligijskog dijaloga u cilju ostvarenja, održanja i unapređenja mira u svijetu, ova bi institucija bila pokušaj prisjećanja čovječanstva na zajedničku bit njegovog postojanja i težnji, te preuzimanja iz toga proizlazeće odgovornosti na riječima i djelu.

Naša kritika realno postojećih i također u široj javnosti živo diskutiranih problema, s kojima se posebno bore velike Crkve (npr. seksualno zlostavljanje u Rimokatoličkoj crkvi), konstruktivna je. Tako treba shvatiti npr. i Makajin javni, u medijima uvijek iznova ponavljani poziv svećenicima u celibatu da posjete njegov sustav tečajeva «Umijeće ljubavi» za oplemenjivanje i produhovljavanje seksualnosti, kako bi se bolje mogli držati celibatskih propisa vlastite religije [3]

U sljedećim odrednicama bit će prikazani Komajini odnosi, kontakti i razgovori s velikim Crkvama te duhovnim i vjerskim udruženjima. Na žalost, u slučaju hrvatske Rimokatoličke crkve i švicarske Evangeličke crkve morali smo upotrijebiti prostor za naš odgovor na neuke i/ili klevetničke optužbe koje se u prvom redu odnose na komajino učenje o ljudskoj seksualnosti.

Sljedeća stranica

[1] Usp. Sedam uvjeta kao i A.A. Makaja, Komaja - die geistige Liebes- und Lebenskunst, (Komaja – duhovno umijeće ljubavi i življenja), Zürich/Konstanz 1998, str. 336 dalje.

[2] iz: Novo millennio ineunte.Apostolski spis, 06.01.2001.

[3] Usp. A.A. Makaja, Eros i logos ili prosvijetljena ljubav, Zagreb 2000, str. 61 dalje i to posebno XXIV dalje.: „Mi nudimo katoličkim svećenicima metode (u skladu s njihovom vjerom) (...) koje im mogu pomoći u tome kako apstinirati od seksa, kako integrirati nižu, životinjsku, tjelesnu prirodu s nebeskom, božanskom prirodom, tako da dominira božansko. Na taj način svećenik može kvalitetno apstinirati od seksa, a ne da se događa da vodi ljubav s tuđim ženama, a istodobno bi trebao biti duhovni pedagog svog naroda. Mi nudimo svoje programe svima.“ Intervju HRT, Radio Zadar, 14. svibnja 1999.